Svakodnevne navike za život sa manje otpada

Žena koristi ceger umesto plastične kese
Autor: Komuna Redakcija

13/03/2020

Bilo da se radi o kupovini ili proizvodnji, odnosno uopšteno o potrošnji, u ovom članku govorimo o održivosti sa ekološkog aspekta i o tome kako vi možete promenom svakodnevnih navika i životnog stila da poboljšate zdravlje planete.

S(a)vesna potrošnja je nešto o čemu na Komuni razmišljamo svakodnevno. Ako nas pratite, znaćete koliko nam je stalo do osnovnih načela. Želimo da donosimo čitaocima priče stvaralaca širom Srbije, širimo kampanje i pokrećemo smislene razgovore. Naročito na temu održivosti.

22. aprila obeležava se Dan planete Zemlje, koji ima za cilj da poveća svest ljudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njega angažuje što šira javnost.

Iako se ova godišnjica uskoro približava, to inače ne znači da treba da brinemo o našoj (globalnoj) sredini samo jedan dan u toku godine. Da li se pitamo odakle dolazi naša hrana, za kakva transportna sredstva se opredeljujemo, ili kako se proizvodi naša garderoba? Koliko smo zapravo enviromentalno svesni i koliko naše svakodnevne navike utiču na smanjenje štetnog uticaja na planetu?

(Ne)ekološka strana konzumerizma samo je deo problema sa održivošću. Treba da pokušamo da preuzmemo odgovornost za ono što radimo, da priznamo da globalno društvo ima problem i da uložimo zajedničke napore da se stvari promene. Izbor da budemo odgovorni prema planeti, prema sebi i prema budućim generacijama je odluka koja je u našim rukama i koju možemo donositi svakodnevno.

Ogromna deponija sa otpadom

Zero waste (u prevodu nula otpad) je stil života koji donosi minimalnu proizvodnju smeća. Jedna od predvodnica u našoj zemlji je Milja Vuković, koja praktikuje zero waste u svom životu i upravo to je najbolji primer ljudi, koji nam pokazuju da do promena dolazi od nas. Sve počinje od pojednica, odnosno od čišćenja svog dvorišta. Preporučujemo da se bolje upoznate sa njenom pričom, kao i da postanete član njene Facebook grupe. Razgovore o eko navikama inicira i Plezir magazin još od 2013. godine iz želje da ljude motivišu da se pokrenu, inspirišu jedni druge i lakše uvedu zelene promene u svoju svakodnevicu.

Kupovina bez platične ambalaže

Ukoliko, zbog bilo kog razloga, niste spremni da u potpunosti svoju stopu zagađenja svedete na minimum ili nulu, za početak, dovoljno je da otpad smanjite u skladu sa svojim mogućnostima. Znamo da savremen način života i njegov tempo, kao i zahtevi koji se nalaze pred današnjim čovekom često ne dozvoljavaju drastičnu i brzu promenu. Uz pomoć mlade ekološkinje Anđele Kovljenić, sastavili smo za vas praktične i jednostavne predloge za smanjenje otpada, koje možete praktikovati svakodnevno bez mnogo napora.

Predstavljamo vam njenih 49 jednostavnih saveta za čistiju planetu:

  • Pristojno zamolite konobara da vam ne donosi plastičnu slamku uz piće koje se poručili. Naročito ako ste poručili toplo piće, jer plastika zagrevanjem ispušta svoje hemikalije, i na taj način u međuostalom štetite samima sebi.
  • Ako znate da ćete nešto jednom iskoristiti, bolje tu stvar pozajmite od nekoga. Tako ćete uštedeti što novac, što prostor, a usput ćete poštedeti životnu sredinu dodatnog nepotrebnog otpada.
  • Konzumirajte što više lokalnu, sezonsku hranu. Svi znamo da nije prirodno jesti jagode u januaru, zašto bi to uopšte onda i radili?
  • Izbegavajte balone. Jesu zabavni i doprinose doživljaju, ali su nažalost jednokratna plastika. Svaki helijumski balon ikada napravljen se neće nikada razgraditi,
  • Probajte sami da napravite svoje potrepštine, npr. prašak za veš, pastu za zube, balzam za usne i slično. Na taj način znate od čega se sastoji vaš proizvod, zna da ne šteti ni vama ni prirodi, a usput dodatno štedite novac i ne finansirate samo još jedno ime.
  • Kada idete u šoping – zapitajte se ko vam pravi odeću. Naš savet je ako kupujete garderobu a ne želite da je polovna, takođe kupujte lokalno napravljenu garderobu od domaćih dizajnera. Njih uvek možete pitati u kojim uslovima je njihova garderoba napravljena, a i postoji veća verovatnoća da je odeća napravljena od prirodnih materijala.
  • Ako vam je voda iz česme zdrava za oralnu konzumaciju, koristite ponovo upotrebljivu flašicu za vodu. (izbegavajte plastičnu, nego uložite u jednu od nerđajućeg čelika ili stakla)
  • Gajite medonosne biljke poput šafrana, lavande, majčine dušice, visibabe, nevena, itd.
  • Sušite vaš veš na štriku, a ne u sušilici.
  • Naravno, nosite ceger sa sobom kada idete u kupovinu, ili čak staru plastičnu kesu koju već posedujete.
  • Ako je destinacija kraća od 2 km, prošetajte ili se do željene destinacije provozajte biciklom.
  • Devojke, vaše tampone i uloške zamenite menstrualnom čašicom i/ili ponovo upotrebljivim ulošcima. Na taj način štedite prvo svoje zdravlje od toksičnih hemikalija koje se nalaze u jednokratnim ulošcima/tamponima, pa prirodu, a na kraju krajeva i novac.
  • Kada pravite žurku, probajte da makar ako vam nije praktično da koristite staklene, koristite papirne čaše.
  • Takođe izbegavajte šljokice. Uglavnom su napravljene od plastike, a lako se mogu udahnuti/progutati. One prave najgori vid otpada, a to je mikroplastični otpad.
  • Umesto kupovine knjiga, bolje pozajmite iste iz biblioteke. Vašom članarinom podržavate ustanovu koja je svima nama od koristi, dok kupovinom podržavate dodatnu seču drva. Delimo, jer je tako lepše i korisnije!
  • Investirajte svoj novac u predmete koje traju. Npr. kupovinom jedne kvalitetne majice koja je malo skuplja, poštedećete sebe od 3 nekvalitetnih koje bi se istrošile u roku od 6 meseci. Kvalitet, a ne kvantitet! I da, na taj način isto štedite, verovali ili ne. Pogledajte našu ponudu kvalitetne odeće za odrasle kao i za decu i bebe.
  • Izbegavajte jednokratni, plastični escajg. Ako ga dobijete npr. uz poručenu hranu, onda probajte da ga koristite što više (ali isključivo kada jedete nešto hladno!)
  • Obične sijalice zamenite LED sijalicama.
  • Probajte da se prebacite sa obične plastične olovke na metalnu ili na naliv pero.
  • Kupujte polovno što više možete. Ne samo garderobu!
  • Ako ste u mogućnosti, reciklirajte.
  • Zamenite vašu plastičnu četkicu za zube sa četkicom od bambusa, koja kada se istroši možete dodatno iskoristiti za npr. ribanje i onda je možete baciti u kompost.
  • Kada smo već kod komposta, možete i njega napraviti. Smanjićete količinu smeća u svojoj kući za oko 65%!
  • Ako nemate, napravite lokalnu viber/whatsapp grupu “podela troškova” gde možete kontaktirati ljude i povesti ih sa sobom (ili oni vas) ako imate istu ciljnu destinaciju, a na taj način ćete zajedno podeliti trošak za gorivo, a usput i družiti se!
  • Pretvorite stare posteljine i odeću u krpe, cegere, višekratne maramice.
  • Pre kupovine, proverite da li možda istu željenu stvar već posedujete. Često se dešava da npr. kupimo još jedan džačić kukuruza, a nismo ni znali da ga već posedujemo “jer se zavukao”.
  • Umotajte poklone u ponovo upotrebljivu ukrasnu tkaninu ili barem ukrasni eko papir, umesto plastičnog ukrasnog papira.
  • Smanjite grejanje preko noći. Idealna sobna temperatura za vaše telo i zdravlje je 20 celzijus stepeni. A i zdravlje planete.
  • Nikada nemojte bacati odeću – ili je ponovo upotrebite, donirajte ili na kraju krajeva reciklirajte.
  • Razmislite šta vam je zaista potrebno. Ne kupujte iz hira.
  • Investirajte pametno – investirajte u solarne panele ili filtere za vodu. Iako na prvu loptu deluje alarmantno skupo, takve investicije će vam kroz život zapravo uštedeti mnogo novca.
  • Prebacite vaše račune na e-plaćanje. Em što smanjujete nepotreban otpad, štedite i vaše vreme.
  • Jednokratni tečni šampon zamenite onim u čvrstom stanju koji je u obliku sapuna.
  • U zimskom periodu, ako imate psa, posle četkanja sakupite dlake na jedno mesto, i ako u blizini vidite prazno ptičije gnezdo koje možete dohvatiti, popunite ga.
  • Ako ne vidite gnezdo, od stare kutije/parčad drveta/kantice ili sl. napravite kućicu za ptičice.
  • Ako ste slučajno napravili višak hrane i znate da nećete pojesti, spakujte i odnesite prosjaku/lutalici. Nečije malo nekome znači mnogo, a usput ne stvarate dodatni, skroz nepotrebni otpad.
  • Kada smo već kod hrane, kada idete u kupovinu, procenite unapred šta vam koliko čega treba za koje jelo. U slučaju da vam paradajz prezri, on je uvek dobar za sataraš, a prezrele banane za hleb. U slučaju da vam hrana nažalost počne da trune, kompostirajte je!
  • Kupujte robu na merenje.
  • Delajte lokalno. Kupovinom lokalnih proizvoda/usluga podržavate održiviju proizvodnju od konglomeratske, koja je i izvor globalnog zagađenja.
  • Popravite. Dajte nekim predmetima drugu šansu za život umesto da završe na deponiji.
  • Drage mame, koristite za vaše bebe ponovo upotrebljive pelene umesto jednokratnih. Jednokratne su slično štetne kao i ulošci, sem što su bebe desetostruko osetljivije.
  • Ne bacajte semena, nego ih ponovo zasadite.
  • Ako vam kaplje slavina, stavite kofu ispod. Vodu možete posle iskoristiti za ribanje. Isto važi i za kišnicu.
  • Prekinite da kupujete toksične kućne hemikalije koje dolaze u plastičnim pakovanjima – celu kuću možete oribati alkoholom, sirćetom, sodom bikarbonom i limunom.
  • Umesto jednokratne šolje za kafu, nosite svoju šolju za poneti.
  • Kada deci kupujete igračke, kupujte im igračke od prirodnih materijala, a ne od plastike.
  • Koristite ponovo punjive baterije.
  • Izbegavajte promo materijal (olovke, upaljače, papire…)
  • I na kraju, edukujte se, gledajte dokumentarce/čitajte knjige u vezi zaštite životne sredine, trudite se da što više budete u prirodi a što manje za ekranom, vaspitajte vaše mlađe i steknite im zdrave navike, jer znanje je moć!

 

Zaključak

 

Jedno je sigurno. Ne postoje „gotova rešenja‟. Ne treba da čekamo da stvari same od sebe krenu na bolje. Da će o tome brinuti (i stvar rešiti) političari, vlade, ekološki i razni drugi pokreti, naučnici, velike kompanije i ostali glavni akteri. Prosto, neko drugi. Ne treba se ni oslanjati na to da postoje neka gotova i definitivna uputstva koja će vam neko servirati na tacni. Zapravo, ako pomaže, upravo to je i namera ovog članka – da barem delimično pomogne u osvešćavanju o klimatskoj katastrofi i da zajedničkim naporima smanjimo stopu zagađenja planete.

Na smanjenje štetnog uticaja na našu životnu sredinu možemo da utičemo promenom navika, stavova, mišljenja. Postanimo borci za čistiju planetu svakodnevno. Uz ove korake, koje može svako od nas kao pojedinac da preduzme, nadamo se da će vaš životni stil postati s(a)vesniji. Promene počinju od nas!

Možda će vas povremeno začuđeno gledati kada u prodavnicu donesete svoju posudu, ali ne brinite – većina će ubrzo pozdravljati vaše navike. Pritom, može za vas da bude i jako zabavno objašnjavati o čemu se radi.

„Kad nešto baciš napolje, napolje ne postoji. Sve ostaje u kući, na Zemlji.” ~ Annie Leonard

Ukoliko i vi imate neku eko naviku koju bi želeli da i ostali usvoje, ne vagajte da je podelite sa nama u komentarima!